Haere mai, anei tō tātou pūrākau taketake

Kāti, he pēhea mātou i tae mai ai ki konei?

I te haurua tuarua o te rau tau tekau mā iwa ka puta ngā whare whakahaere i tō tātou pāpori  –  te whare Pāremata, ngā kōti, te whenua, te ahumoni, te tauhokohoko, te mātauranga me te hauora. I poua mai hoki ngā umanga o Aotearoa i roto i ngā wā o te taenga mai o tauiwi, me ngā whakatupuranga o muri mai, tae atu ki te New Zealand Institution of Engineers, te rōpū tuatahi kia tū i 1914, ā, heke rawa mai ki Te Ao Rangahau, tō nāianei rōpū. I takea mai ēnei rōpū katoa i ngā tauira o te tango whenua mō te Emepaea, ā, rite tonu ki te katoa, he mahi hē, he ngoikoretanga hoki ngā mahi e pā ana ki te iwi Māori i roto i ngā tau.

Kāore i whakaarotia te tūranga mō ngāi Māori i roto i te ao pūhanga e IPENZ taea noatia ngā tau mai i 1990, kātahi anō ka aro atu tana hautaka me tana hui taumata ā-tau ki ngā wawata o te ao Māori. I āwhina mai a Morris Love (Te Ātiawa) i ētahi wā, me tana kauwhau, kāore i te rahi ngāi Māori e whakauru ana ki te umanga – heoi anō, he pērā tonu i ēnei rā.

I te tau 2004, i whakawhiwhia te rōpū ki te ingoa reo Māori o te Pūtahi Kaiwetepanga Ngaio o Aotearoa, he ingoa i takea mai i IPENZ (Institution of Professional Engineers of New Zealand), nā te Taura Whiri i tapa. I  te āwangawanga ētahi kāore tēnei ingoa i tino whakaata i te whāinga o te rōpū, ā, warewaretia atu ana e ngā mema.

I te tau 2017, i hurihia e IPENZ tōna ingoa ki Engineering New Zealand, hei whakaata i tētahi huringa nui o tana aronga rautaki, e whai nei kia whakapikia te ingoa pai, te hau o te rongo, te awenga me te hononga mō ngā mema.

Nō te tangohanga i tētahi ingoa reo Ingarihi hou, ka puare te mānuka kia rapua he ingoa reo Māori hāngai kē atu, hou kē atu ki te ao o nāianei. I te tau 2018, ka tukua e Tā Tāmati Reedy (Ngāti Porou) te ingoa o Te Ao Rangahau ki Engineering New Zealand. Ko te whakamārama o Te Ao Rangahau ko ‘te aotūroa pūhanga,’ ā, hei kupu waitohu tēnei i tā mātou matakite kia ‘whakahihikotia te pūhanga hei mea ora i te ao’.

I te tau 2019, i tautoko ngā mema i tētahi panonitanga kia puta tētahi whakahuatanga hāngai tonu ki te ‘whakatairanga i ngā mātāpono Tiriti o te kōtuitanga, o te haumarutanga me te whāinga wāhi’ i roto i ngā Ture o te rōpū. Ahakoa tērā, kāore anō kia puta he panonitanga tautoko i taua whakaūnga ki te ao.

I te marama o Ākuhata 2020, i huihui tahi a Chantelle Bailey (Te Rarawa, Ngāpuhi) rātou ko Lincoln Timoteo (Ngāti Raukawa), ko Warner Cowin (Ngāti Porou) ko Troy Brockbank (Te Rarawa, Ngāpuhi, Ngāti Hine) mō tētahi pae whakawhiti kōrero Rārangi Kanorau Ngāi Māori i te ao waihanga ā, i werohia Te Ao Rangahau kia whakawhānuitia tana mahi mō ngāi Māori. I noho tēnei wero hei ohononga mō te tīmatanga o ngā mahi e te poari whakahaere hou, e te tāhuhu rangapū hoki e Richard Templer me ngā kaimahi, arā, te mahi o Kimihia Rangahaua. I pōwhiri Te Ao Rangahau i ērā mema pae kia noho hei rōpū tohutohu o waho hei arataki i taua hīkoi. I kōwhiria e rātou te ingoa ‘Papaki Parihau’, te tikanga o tēnei ‘he kapakapa parirau pēnei i te pūrerehua ina tīmata ki te rere’.

Nō muri tata mai i pōwhiritia a Wharehuia Dixon ki te poari whakaruruhau o Te Ao Rangahau. Hei kaipūhanga Māori hīkoi haere ia i ngā ao e rua, i takea mai tōna whakatūranga i te mōhio, me whakapakari ngā pūmanawa ahurea huri noa i te tēpu poari, me whakaae hoki ki te hua o te mātauranga Māori me Te Ao Māori i roto i tō mātou umanga.

He aha ināianei?

He whāinga tika tō ia kaipūhanga kia mōhio ia he kāinga tana umanga nōna, he haumaru, he hao i ōna ariā me ōna whakaaro ahurea. Arā ngā āhuatanga i roto i te umanga, tae atu ki te taumata mātauranga matua, kāore i āta pērā rawa te pai, te haumaru, ūā ana nei. Kei te haere tonu te kaikiri me te korenga e mārama ki te reo Māori me te hira o Te Ao Māori, i te ao pūhanga.

Mai rā anō e noho ana ngā tirohanga me ngā tautohutanga ariā o tēnei mea te kaipūhanga me te pūhanga tonu o tauiwi hei mātāmua, tae atu ki ōna ariā me ōna ara mahi, kīhai i āta tahuri mai ki ngā horopaki taiao, ahurea, pāpori hoki o Aotearoa. Ahakoa kua kitea ētahi kōkiri kia whakapūmautia Te Ao Māori i roto i ngā ture hāngai, pēnei i te Resource Management Act 1991 (RMA), ina kitea ngā hua, kāore i āta whakatinanatia ngā wawaonga e kīa taurangitia ana i roto i te Tiriti o Waitangi, ahakoa ētahi kaupapa i tino pai te whāinga hua. Nā konei kua hē ngā putanga hua, otirā mō ngāi Māori he tino pērā.

Kei te mōhio hoki mātou kāore i te eke te taumata o ngāi Māori i roto i te umanga. Ka kitea i roto i ngā raraunga mai i tō mātou wāhanga mema ā-ipurangi (Nōema 2021), o ērā i urupare mai (83% o ngā mema katoa), 3% noa iho he Māori. Hei whakatairite, ka kitea i roto i ngā raraunga o te Tatauranga o Aotearoa 2018, 7% o ngā kaipūhanga i Aotearoa e kī ana he Māori rātou.

I a mātou e tū nei hei rōpū umanga, rōpū mema hoki mō ngā kaipūhanga o Aotearoa, e kawea ana e tātou te haepapa kia whiwhi te umanga ki ngā taputapu me te mātauranga kia mahi tahi me ngā iwi, me ngāi Māori hei whakatinana i te whāinga o Te Tiriti. Ka kitea i konei kei te whakawhanaunga, kei te whakapakari hononga i roto i te Te Ao Māori, hei hanga ngātahi i ngā rongoā pūhanga me ngā ara mahi whai hua mā tātou katoa.

He aha hoki ināianei?

E kawe ana Te Ao Rangahau i te haepapa kia hāpainga, kia puritia ki runga hoki ngā paerewa, puta noa i te umanga. Tētahi wāhi o tēnei ko te whakapūmau i Te Tiriti o Waitangi me te whakauru mārire mai i te ao Māori hei whāinga taketake mō tā mātou kaupapa: 'Me whakahihiko te pūhanga hei mea ora i te ao, kia hangaia he oranga pai ake mā ngā tāngata o Aotearoa.’

Mā roto i Kimihia Rangahaua, ka mahi nui tātou kia:

  • whakaaetia, kia whakanuia hoki te matatau ahurea hei pūkenga taketake mō ngā kaipūhanga o Aotearoa
  • tautoko i ā tātou mema me te umanga whānui kē atu ki te whakawhanake i ēnei pūkenga
  • tārei i te umanga pūhanga hei umanga e pai ai te tupu o ngāi Māori
  • whakaae me te whakanui i ngā pūrākau o ngā pūhanga Māori
  • whakatairanga i te kōrerotanga o te reo Māori.

Kua tahuri mātou kia āwhinatia te whakapikinga o ngā pūkenga ahurea o ā mātou ake kaimahi, me te mahi anō kia tautoko Te Ao Rangahau i te umanga pūhanga hei whakatinana i ēnei whāinga.

Kua tae ki te wā kia whakatata mai ngā kaipūhanga o Aotearoa ki ngā tūranga tika mō rātou i roto i tēnei pūrākau. E kore e oti i te wā poto noa, engari he mahi tēnei me whakaoti e tātou, ki te hiahia tātou kia wātea tō mātou umanga, kia hao i te katoa, kia hāngai hoki ki Aotearoa o ēnei rā.

Haere mai – welcome. Piri mai ki a mātou.


Pūrerehua

rere runga hau

Papaki parihau

Rere runga hau

Ka piki, ka piki

Runga rawa e

Papaki parihau

rere runga hau.

– Dr Hirini Melbourne ONZM (1949 – 2003)